Veče posvećeno Urošu Prediću u Srpskom domu

Vukovar, 05.06.2024 - U Srpskom domu upriličeno je veče posvećeno velikanu slikarstva Urošu Prediću. Pored izložbe fotografskih reprodukcija odabranih dela održano je i stručno predavanje o životu i delu Uroša Predića u realizaciji muzejske savetnice Galerije Matice srpske dr Snežane Mišić.

Uroš Predić (Orlovat, 1895- Beograd, 1953.) bio je najizrazitiji predstavnik akademskog realizma kod Srba. U Orlovatu je pohađao osnovnu školu, a potom nemačku školu u Crepaji, te sedmorazrednu gimnaziju u Pančevu. Kao vrlo darovit, dobio je stipendiju Matice srpske i 1876. godine otišao na bečku slikarsku akademiju. U njegovom slikarskom opusu najviše su zastupljeni portreti, ikonografija, žanr i istorijske kompozicije, ređe predeo, i samo jedan akt. U Pančevu je započeo sa slikanjem portreta po porudžbini, ponekad uz pomoć fotografija. Radio je najčešće reprezentativne portrete, glave ili biste, realno predstavljajući likove iz različitih društvenih slojeva. Pored članova imućnih porodica Jagodić, Krančević, Jovanović, Dragićević, Milutinović, Radosavljević, Hadži-Pavlović, veliki slikar je četkicom beležio i manje poznata lica Pančevaca. Osim portreta, naslikao je više ikonostasa zbog kojih se ocenjuje da je poslednji značajan srpski ikonopisac – Pančevu je ostavio dela neprolazne umetničke vrednosti, ikone u Preobraženskoj crkvi i Crkvi svete Ane. Oslikao je i ikonostas bečejske pravoslavne crkve, ikonostas u kapeli bečejskog veleposednika Bogdana Dunđerskog, kao i ikonostas crkve u Orlovatu. Takođe, poznata dela su „Vesela braća” i „Siroče na majčinom grobu”, kao i istorijska dela „Hercegovački begunci” i „Na Studencu”. Možda i najpoznatija njegova slika je „Kosovka devojka”.

Pomenutu izložbu posetili su i predstavnici Zajedničkog veća opština predsednik Dejan Drakulić, sekretar Vinko Lazić i predsednik Odbora za kulturu i sport Veljko Maksić.

Ostale vesti